• Vodopic Vina
  • Vodopic Vina
  • Vodopic Vina
  • Vodopic Vina
  • Vodopic Vina
Vrhunska
i kvalitetna vina
s geografskim
podrijetlom
O vinima

MARAŠTINA

Maraština je jedna od najpoznatijih sorti bijelog grožđa južne Dalmacije. U nekim mjestima je zovu rukatac, jer oblik grozda podsjeća na tijelo s dvije ruke.

Maraština je vino lijepe svijetlo žute boje, srednje do nadprosječne alkoholnosti, s manje ili više naglašenim ugodnim samo njoj svojstvenim bukeom, zaokruženog, suhog okusa. U pravilu, najbolju kvalitetu postiže mlada (u prvoj, eventualno drugoj godini), dok je još svježa i ugodno kisela.

Servira se rashlađena na 10°C, a posebno prija uz plodove mora, bijelo meso, jela s bijelim umacima i tvrde sireve.

MERLOT

Ova Francuska sorta podrijetlom je iz Boredauxa, u svijetu je poznata kao sirovina za proizvodnju najkvalitetnijih crnih vina. U Hrvatskoj je veći broj vina proizvedenih iz sorte merlot zaštićeno u kategoriji kvalitetnih i vrhunskih.

Merlot je vino rubincrvene boje bogato alkoholom (uglavnom oko 12,5%vol), arome šumskog voća, uz izraženu prisutnost herbalnih nota, suho, svježe, uravnoteženo vino, dugotrajno na kraju.

Servira se rashlađeno na 16°C - 18°C, a rado se pije uz jela od divljači i tamnih mesa.

MALVASIJA DUBROVAČKA

Autohtona sorta, uspješno revitalizirana zadnjih desetak godina. Čak su i rimski pape preko poslanika Dubrovačke Republike iz Konavala dobivali na dar skupocjeno vino, poznatu malvasiju dubrovačku, piće davnih bogova.

Malvasija dubrovačka je ima boju koja se prelijeva od žuto-zelenkaste do zlatno-žute, odlikuje se izvanredno finim, izdašnim osebujnim mirisom, a veoma fina aroma skladno se veže s punim i toplim, baršunastim okusom tog vina naglašene osobnosti. Vino ima diskretnu, veoma ugodnu voćnu sortnu aromu i visok postotak alkohola, posebno za bijela vina (više od 13 vol.%).

Servira se rashlađena na 10°C - 12°C, a preporuča se uz sva riblja jela i bijela mesa.

Ovo je kraj izuzetnih kontrasta i ljepote. S istoka i sjevera okružen je planinama, po sredini teče rijeka Ljuta, a južni dio gleda prema morskoj pučini. U tridesetak sela, što se nižu na najistaknutijim mjestima Gornje i Donje Bande, oduvijek se njegovala vinova loza i masline.

Zanimljivosti

Uz uzgoj i proizvodnju vina u obitelji Vodopić njeguje se i tradicionalni konavoski vez, osnovni dekorativni element konavoske nošnje koji se vezao na poprsnicama i orukavlju konavoske nošnje. Motivi konavoskog veza najčešće su u crvenoj, crnoj i tamnozelenoj boji sa zlatnožutim obrubima te se sve češće prenose na predmete korištene u svakodnevnom životu, od nadstoljnjaka, označivača stranica, motiva za slike, jastučića sa lavandom i sl.i često primjenjuje na stolnjake, podmetače, zastore, ukrase kuće ili odijela. Konavoski vez poznat je po istaknutom koloritu, profinjenom efektu koji stvara svileni konac te savršenoj izvedbi koja ne dozvoljava greške.

Legenda o nastanku vina

Grčka predaja kaže da je lozu ljudima darovao nestašni bog Dioniz. Na jednom putovanju po Aziji svidjela mu se mala biljka, koju je poželio ponijeti sa sobom. Dok je tražio pogodan predmet za nošenje biljke ugleda šuplju ptičju kost u koju zasadi lozu i ponese. Loza je brzo rasla i u toku putovanja Dioniz je presadi u lavlju pa zatim u magareću kost. Najzad stigavši kući zasadi je zajedno sa svim kostima . Od te biljke izraste bujna loza koja je s godinama davala sve više ukusnog grožđa. S vremenom ljudi naučiše od grožđa spravljati opojni sok koji razbija brige i budi veselje.

Zato je čovjek kada pije vino veseo kao ptica, no nastavi li piti poslije nekog vremena postaje goropadan kao lav, a nastavi li i dalje piti ponaša se jogunasto poput magarca.

U Grčko i Rimsko vrijeme vinogradi su znak kulture i napretka npr. Homer smatra barbarima narode koji ne uzgajaju vinovu lozu.

Izvor: zdjelarevic.hr

Kombiniranje vina s hranom

"Crveno vino s crvenim mesom, bijelo vino s ribom" poznato je pravilo za koje japanski istraživači tvrde da ima i svoju znanstvenu podlogu.

Naime, neugodan okus riblje note koji se osjeća nakon konzumacije crvenog vina s nekim vrstama ribe i morskim plodovima rezultat je željeza koje se prirodno nalazi u crvenom vinu. Takayuki Tamura je sa suradnicima proučavao spomenuto zlatno pravilo, no i njegov izuzetak koji kaže da se neka crvena vina ipak posve dobro slažu s morskim plodovima. Sve dosad, nije se moglo točno predvidjeti koja će vina potaknuti neugodan okus zbog manjka informacija o njegovu uzroku.

Istraživači su od enologa koji su bili uključeni u studiju tražili da ispitaju 38 vrsta crvenog i 26 vrsta bijelog vina u kombinaciji s obrokom od jakobovih kapica. Neka su vina sadržavala male količine željeza, što je ovisilo o zemlji porijeka, varijetetu i starosti vina. Otkriveno je da vina s većim količinama željeza daju intenzivniji neugodan okus u kombinaciji s morskim plodovima. Rezultat je potvrđen i kada su istraživači vinu dodali tvar koja veže željezo jer je neugodan okus kombinacije vina i hrane nestao. Znanstvenici stoga, sukladno svojim rezultatima, uz morske plodove preporučuju konzumaciju crvenih vina s niskim udjelom željeza.

Studija je objavljena u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry.

Izvor: Eureka Science News
Dostupno na: biologija.com.hr

Francuski paradoks

Znanost je navodno utvrdila da vino, osobito crno, sadrži tvari koje štite od arterioskleroze i srčanog infarkta. Jedan je francuski znanstvenik iz Lyona još potkraj sedamdesetih pokušao riješiti 'francuski paradoks': Francuzi puno puše, jedu mnogo i masno, a ipak rjeđe obolijevaju od bolesti srca i krvotoka nego ljudi u drugim industrijskim zemljama. Uz to, rjeđe obolijevaju i od raka pluća i crijeva. Znanstvenike je trag odveo do crnog vina, piše "Frankfurter Rundschau". Uskoro su uistinu u soku crnog grožđa otkrili tvar resveratrol koja pripada u polifenole. Djeluje antioksidativno i - barem teoretski - sprječava oksidaciju 'lošeg' kolesterola LDL.

Izvor: www.ekologija.net